Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Osnovi Mikroekonomije". Rad ima 14 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.

Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.

Ako tekst koji se nalazi ispod nije čitljiv (sadrži kukice, znakove pitanja ili nečitljive karaktere), molimo Vas, prijavite to ovde.

Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati ovde.

 

Uvod

Već odavno vlada neka vrsta mode da, osim u najtananijim skrovištima svog vjerovanja, ljudi imaju zapravo slabo mišljenje o vrijednosti pouka istorije. Možda je tačno da od istorije možemo naučiti samo to da od nje možemo naučiti malo.

Ali, kad je riječ o novcu, ovo ustručavanje da se uči od istorije je neumjesno. Istorija novca pruža nam mnoge pouke ili je barem, ako se samo potrudimo, možemo natjerati da nas mnogo nauči. Zaista je vrlo malo vjerovatno da postoji bilo kakav način na koji bismo o novcu saznali i naučili išta što bi imalo trajnu vrijednost.

Mišljenja ljudi prema novcu prolaze kroz duge cikličke mijene. Kad je novac loš, ljudi žele da bude bolji; kad je dobar, oni misle na drugo. Takođe možemo naučiti, i to življe i jasnije nego na bilo koji drugi način, kako su evoluirali novac i postupci danas dobrog i lošeg upravljanja novcem, i kako nam ti postupci danas služe ili ne služe, to jest, donose korist ili štetu.

Za pročavanje novca, više nego za bilo koje drugo područje ekonomije, važi pravilo da je to područje na kome složenost kazivanja ne služi boljem razotkrivanju istine nego njenom prikrivanju, zaobilaženju istine ili bježanju od nje. Najveći dio onoga sa čime se srećemo u životu - automobili, kuće, bolesti - važan je samo onima koji to imaju. Nasuprot tome, novac je podjednako važan i onima koji ga imaju i onima koji ga nemaju, pa zato i jedni i drugi imaju važan razlog da žele da ga shvate.

Šta je to što jedan komad papira, sam po sebi bezvrijedan, čini korisnim i upotrebljivim sredstvom razmijene, a neki drugi komad papira iste veličine nema nikakvu vrijednost?

Često se strčnjacima iz ovog područja (ekonomistima, socijolozima…) postavlja pitanje : Šta je zapravo novac? Odgovore obično započnu iznoseći zaista suptilne , rafinirane definicije koje se pomno zapišu, zapamte i onda zaborave.

Međutim, novac nije ni više ni manje nego upravo ono što jest- ono što se obično daje ili prima prilikom kupovanja ili prodaje roba, usluga ili drugoga.

Definicija novca

Na teorijskom nivou ne postoji saglasnost u definisanju novca.Postoje različiti pristupi definisanju novca u okviru ekonomske teorije. Po standardnoj ,udžbeničkoj definiciji ,novac je sve ono što služi kao: 1.sredstvo razmjene 2.čuvar vrijednosti (ili imovine) 3.jedinica obračuna Polazeći od definicije koja pokušava da napravi razliku između kompleksnog koncepta kao što je novac od ostalih koncepata,novac se posmatra kao: „Bilo šta što je u zajedničkoj upotrebi i opšte prihvaćeno kao sredstvo razmjene ili kao mjera vrijednosti“.

Novac je specifična roba koju je razvitak robne proizvodnje i razmjene izdvojio iz ostalog robnog svijeta da monopolski vrši ulogu opšteg ekvivalenta. Na taj način novac predstavlja prometnu vrijednost koja je apstraktan izraz cjelokupnog bogatstva društvene zajednice, a ujedno služi i kao univerzalno sredstvo za međusobno upoređivanje i razmjenjivanje svih proizvoda ljudskog rada.

Novac je ekonomsko dobro koje služi u razmjeni materijalnih dobara i usluga između učesnika u robnom prometu. On je nastao kao objektivna potreba efikasnijeg funkcionisanja robne proizvodnje. U toku svog istorijskog razvoja ulogu novca su obavljale veoma razliličite vrste materijala od stoke preko metala do današnjeg čistog papirnog novca. Razvoj novca je direktno vezan za razvoj robne proizvodnje. U početku su se robe mijenjale jedna za drugu (R-R) - trampa, u kasnijem periodu bilo je moguće za jednu vrstu robe dobiti bilo koju drugu ili više njih u istoj vrijednosti i na kraju se izdvojila jedna vrsta robe koja je postala opšti ekvivalent koju su prihvatali svi učesnici razmjene odnosno novac u današnjem smislu riječi.

...

 

--------------------OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU.---------------------

    www.maturskiradovi.net

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL:

maturskiradovi.net@gmail.com